Svehrvatstvo - Sjedinjena Država Hrvatska

Svehrvatstvo - Sjedinjena Država Hrvatska

" Po Hrvatskom državnom i povijesnom pravu koje je temelj sjedinjena hrvatskih zemalja i ostvarenja potpune hrvatske državne nezavisnosti, na cijelom hrvatskom povijesnom području koje potpada pod Hrvatsko državno pravo te je kroz povijest pripadalo pod hrvatsku krunu živi jedan "politički narod-nacija" - HRVATSKI, bez obzira na vjeru. Hrvatsko državno pravo je temelj izgradnje Hrvatske kao države u kojoj su svi njeni stanovnici "političke hrvatske nacionalnosti" bez obzira na vjeru ili etničko podrijetlo. Osoba također može biti etničkog srpskog ili nekog drugog stranog podrijetla, no ako ima hrvatsko državljanstvo te je podložna hrvatskim zakonima ta osoba je "hrvatske političke nacionalnosti" te mora biti lojalna hrvatskoj državi i hrvatskim nacionalnim interesima. Jedina pravoslavna organizacija koja može skrbiti o duhovnim potrebama hrvatskih pravoslavaca u hrvatskim zemljama zapadno od Drine je HPC -- Hrvatska pravoslavna crkva. Većinske religije na hrvatskom povijesnom prostoru su katoličanstvo, islam te grko-istočna (pravoslavna) vjera. Države, zemlje i pokrajine na koje je danas razdijeljeno hrvatsko državno i povijesno područje su : Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina sa Sandžakom, Boka Kotorska s Budvom, Vojvodina (Istočni Srijem i Bačka). " " Kruna kralja Zvonimira (i Tomislava) je starovjekovna kruna hrvatskih kraljeva, simbol hrvatske državnosti te prava hrvatskog naroda na sjedinjenje svih hrvatskih zemalja i vrhovnu vlast Hrvata nad svim povijesnim hrvatskim prostorima. Kralj Tomislav, krunjen 925.-e godine, je okupio gotovo sve hrvatske zemlje, koje su se protezale od Bojane (današnja granica Crne Gore i Albanije) do Drave i Dunava, od Raše i Jadranskoga mora do Drine, a koje su obuhvaćale 1100 kvadratnih myriametara ili 120 000 km2. Za kralja Stjepana III. Dobroslava (1030. - 1056.) Hrvatsko Kraljevstvo se proteže do rijeke Drim (današnja Albanija), Drine, Dunava, Mure i Raše. " " Hrvatski narod je jedinstvena, nedjeljiva narodna zajednica čiji korijeni sežu u daleku prošlost. Hrvatski narod je narod sam za sebe, potpuno različit i poseban od svakog drugog naroda, s vlastitim hrvatskim jezikom i vlastitom hrvatskom kulturom. Kroz 7. stoljeće i prije, hrvatski narod je naselio područja današnje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema, Bačke, Banata i Boke Kotorske te na tom području osnovao svoju potpuno samostalnu, slobodnu i nezavisnu Kraljevinu Hrvatsku. Područje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine (Srijem, Bačka, Banat) te Boke Kotorske s Budvom u povijesnom i duhovnom smislu čine jednu jedinstvenu i nedjeljivu Domovinu Hrvatsku na čijem području Hrvati i danas žive kao autohton narod. Zbog povijesnih i političkih nesreća, današnje područje Republike Hrvatske obuhvaća samo manji dio Domovine Hrvatske. Hrvati su u velikoj mjeri također naseljavali i područje Karantanske Hrvatske (Slovenije) te Crvene Hrvatske (Crne Gore) sve do Valone u južnoj Albaniji, no u tim krajevima se hrvatsko ime nije održalo kroz duže vrijeme iako su neki Slovenci i Crnogorci i u 20.-om stoljeću bili svjesni svojih hrvatskih korijena. Također su hrvatski banovi kroz 13., 14. i 15. stoljeće vladali područjem između rijeka Drine i Save tj. Mačvom - Mačvanskom banovinom koja se danas nalazi u Srbiji. Većina današnjih bosanskih muslimana (tzv. Bošnjaka) potječe od Hrvata koji su prešli na islam za vrijeme otomanske (turske) okupacije dijela hrvatskih zemalja, a u zasebni narod Bošnjaka su se diferencirali tek krajem 20.-og stoljeća. Većina pravoslavaca u hrvatskim zemljama zapadno od istočne hrvatske granice - rijeke DRINE je nesrpskog, vlaškog ili hrvatskog podrijetla, a posrbljeni su agresivnim djelovanjem Srpske pravoslavne crkve krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Većina hrvatskih pravoslavaca se sve do 20.-og stoljeća smatrala etničkim ili političkim Hrvatima. Mnoštvo Hrvata je zbog političkih i gospodarskih razloga izbjeglo u svijet, u europske i prekooceanske zemlje no i dalje su zadržali svoj hrvatski identitet. Sloga, zajedništvo i jedinstvo svih Hrvata u Domovini i izbjeglištvu (iszeljeništvu) je osnovni preduvjet napretka i opstanka Hrvatske. " Hrvatske zemlje po dolasku Hrvata na prostor između Alpa, Jadrana i rijeke Drine : - Karantanska Hrvatska (današnja Slovenija) - Primorska (Bijela) Hrvatska - Panonska (Posavska) Hrvatska - Crvena Hrvatska ( Paganija (Neretvanska banovina), Zahumlje, Travunja, Duklja ; prostor današnje Crne Gore, Sandžaka i dijela Albanije ) Dr. Ivo Pilar, otac hrvatske geopolitike : http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10709-dr-ivo-pilar-otac-hrvatske-geopolitike.html Dr. Ante Starčević, 1. dio : http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10939-ante-starevi-otac-hrvatskog-nacionalizma-22.html Dr. Ante Starčević, 2. dio : http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10939-ante-starevi-otac-hrvatskog-nacionalizma-22.html

Jadrolinija - Vir

Jadrolinija - Vir

U filmu "Vlak bez voznog reda" snimljenom 1959. godine, pojavljuje se mb "VIR" u svom originalnom izgledu i s oznakama Jadrolinije, u Šibenskoj luci. Vidi se s boka i s krme i jasno se prepoznaje ime. http://forum.nase-sidro.com/index.php/topic,778.0.html "Vlak bez voznog reda" nagrađen je na filmskom festivalu u Puli Velikom Zlatnom arenom za najbolji film, Zlatnom arenom za scenarij kao i nagradom publike "Jelen".Film je snimljen 1959. Dalmatinska zagora, neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Siromašni seljaci iz kraja pogođenog ratnim razaranjima, nadajući se boljem životu, sele se u bogati Banat. Konvoj koji putuje vlakom predvodi partizanski časnik (Stojan Aranđelović). Kolonizatori tijekom dugog putovanja doživljavaju sretne i nesretne trenutke, svađe, razočaranja, ljubavi... U središtu priče su dvije djevojke (Inge Ilin i Lia Rho Barbieri) i dvojica mladića (Ivica Pajer i Mario Milošević), udovica (Olivera Marković) s dvoje male djece, starci koji se teško mire s činjenicom da napuštaju vjekovna ognjišta, ali i brojni drugi ljudi ispunjeni nadom u bolju budućnost... Unatoč činjenici da se radi o njegovom debitantskom igranom filmu, po mišljenju velikog djela kritike, "Vlak bez voznoga reda" najbolje je ostvarenje u karijeri redatelja Veljka Bulajića. Iako se kasnije proslavio raskošno produciranim partizanskim spektaklima (Kozara, Bitka na Neretvi), Bulajićev prvijenac u kojemu se neskriveno ugledao na poetiku tada u svijetu vrlo popularnog talijanskog neorealizma predstavio ga je u ponajboljem svjetlu, kao vještog pripovjedača sposobnog desetak različitih fabularnih linija objediniti oko jedne glavne, priče o poslijeratnoj kolonizaciji. Režija:Veljko Bulajic Napisali:Ivo Braut, Veljko Bulajic Glume:Olivera Markovic, Lia Rho-Barbieri, Inge Ilin

Top Videos -  loading... Change country
Load 10 more videos
 
 
Loading...

Downloading... Please wait!

Please help us to grow by liking us or sharing us with friends.

Thank you!

Sorry, You can't play this video
00:00/00:00
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
CLOSE
CLOSE
CLOSE